Konačno taj CEIZ, a nosi nam i dobre vijesti

Pravovremeno hvatanje ekonomskih tokova je jedno od najnezahvalnijih problema s kojim se suočava ekonomska analiza, jer za kvalitetnu empiriju, te planiranje ne samo ekonomske politike, već i poslovnih pothvata, potrebno je imati što svježije i aktualnije podatke, pogotovo o kretanjima u ekonomskom ciklusu. Podaci o tromjesečnom kretanju BDP-a dolaze s tromjesečnom odgodom, što naravno dovodi do ograničenja i nepravovremenosti donošenja odluka. Primjerice ako smo primijetili usporavanje investicijskih aktivnosti u četvrtom kvartalu 2017. godine, ekonomska politika moći će djelovati tek s tromjesečnom odgodom, što dovodi do sub-optimalnih rezultata i učinaka pojedinih politika. Iz tog razloga se često pokazuje kako su državne mjere za sanaciju gospodarskih poteškoća promašene, djeluje se na temelju podataka koji nisu aktualni za situaciju u kojoj se ekonomija nalazi.

Na sreću po analitičare, Ekonomski institut Zagreb izdaje CEIZ indeks kretanja poslovnog ciklusa koji nudi mjesečna izvješća o kretanju aktualnog poslovnog ciklusa, koji iako ne daje "hard fact" statistički okvir za analizu, nudi vrlo koristan orijentacijski alat kojim se možemo u stvarnom vremenu služiti kako bismo procijenili najaktualnije trendove u gospodarstvu.

Nakon usporavanja rasta BDP-a na skromnih 2.0% u posljednjem kvartalu 2017. čekali smo novi CEIZ kao ozebli sunce, ne bismo li vidjeli je li ovaj šok trajan ili privremen, i danas kad su konačno objavljeni podaci za siječanj 2018. mogu reći da mi je pao kamen sa srca, CEIZ indeks je porastao.

CEIZ indeks ekonomske aktivnosti, Izvor: www.eizg.hr

Indeks se tumači tako da pozitivne vrijednosti predstavljaju gospodarski rast, a negativne smanjenje ekonomske aktivnosti, odnosno recesiju. (www.eizg.hr/indeksi-168/ceiz-indeks/169, 20.3.2018)

Iz ovog možemo vidjeti kako je indeks u siječnju poprimio vrijednost od 1.22 indeksna boda, u odnosu na 0.56 u prethodnom mjesecu, što s ograničenom preciznošću ukazuje na ubrzanje rasta gospodarstva početkom ove godine. Tu tvrdnju obilato potkrepljuju i druga dva indeksa koja objavljuje EIZ

IFIS indeks mjeri težinu financijskih uvjeta, odnosno lakoću pristupa izvorima financiranja za Hrvatsku u realnom vremenu.

IFIS indeks financijskih uvjeta, Izvor: www.eizg.hr

Porast vrijednosti IFIS indeksa označava teže financijske uvjete, dakle samo pogledom na grafikon možemo uočiti kako u ovom trenutku imamo povijesno najblaže financijske uvjete, s opadajućim trendom.

I konačno, dajem Vam OVI indeks potražnje za poslom, a to je onaj koji sve nas najviše zanima. U medijima često čitamo laži o tome kako nezaposlenost pada, ne zbog novog zapošljavanja, nego zbog iseljavanja, međutim, podaci ukazuju na drugačiji razvoj scenarija, pa pogledajmo;

OVI indeks potražnje za poslom, Izvor: www.eizg.hr

Sudeći po OVI indeksu, u Hrvatskoj potražnja za radom NIKADA nije bila veća. Istina je da je ta potražnja za radom često neusklađena sa strukturom radne snage, pa zato i govorimo u javnom diskursu o strukturnim reformama i strukturnoj nezaposlenosti, ali unatoč tome, gospodarski je rast i rast zapošljavanja trenutna ekonomska stvarnost Hrvatske i za to postoje neosporivi dokazi.

U svrhu borbe protiv fake news-a, fenomena modernih medija, na ovom blogu pokušavam predstaviti isključivo znanstveno validne podatke, utemeljene na međunarodno validiranim analitičkim načelima i prikupljene iz analitički relevantnih izvora, u kombinaciji s publicistički prihvatljivim i čitkim stilom. Stavove ima svatko, stoga ja svoje potkrepljujem i dokazima.