Brexit - odluka koja mijenja stvarnost Europe

Referendumom 29.06.2016, izglasan je izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije, poznat pod terminom BREXIT, sa 51.9% glasača za izlazak iz Europske Unije i 48.1% za ostanak u Europskoj Uniji. Prije promatranja samog čina Brexita te njegovih posljedica, osvrnuti ćemo se na kraću povijest Ujedinjenog Kraljevstva i uzroka koji su doveli do izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije.

Nakon drugog svjetskog rata nastaju prvi počeci potrebe za Europskim zajedništvom te 1952. godine nastaje Europska zajednica za ugljen i čelik, u koju nije bila uključena Velika Britanija. Već 1957., ta se zajednica širi i nastaje Europska ekonomska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju, gdje također nije bila uključena Velika Britanija. Iste godine, pod pritiskom Laburista, održan je prvi referendum treba li Velika Britanija postati članicom Europske ekonomske zajednice, gdje je 67% građanstva glasalo za ulazak UK u EEZ. Veći pritisak se počeo stvarati 1963. godine, kada se ukidaju carine između zemlja članica zajednice, a potrebe za slobodnijom trgovinom Velike Britanije su rasle. Prije samog ulaska u Zajednicu, odnosnu preteču današnje Europske Unije, Ujedinjeno Kraljevstvo je nekolicinu puta pokušala postati članica, međutim Francuski predsjednik Charles De Gaulle je svaki put blokirao ulazak Velike Britanije u zajednicu te tek 1973. godine, UK se priključuje EEZ kao punopravna članica. Pritisci oporbenih stranaka su se sustavno gušili te popuštaju sve do 1993. godine, gdje ugovorom u Maastrichtu službeno nastaje Europska Unija.

Nastupanjem ugovora na snagu, unutar Velike Britanije nastaju euroskeptične stranke koje se zalažu za izlazak iz Europske Unije. Pregledom kraće povijesti uviđa se kako pritisci za članstvo te izlazak iz Europske Unije postoje od početka mogućih integracija UK sa ostatkom Europe te se 2016. godine traži referendum treba li Velika Britanija ostati članica Europske Unije?. Navode se mnogi razlozi za izlazak Ujedinjenog Kraljevstva iz Europske Unije koji su potaknuli referendum, ali kao glavni razlozi navode se upravo Europska migracijska kriza, u kojoj su stanovnici Afričkih i Azijskih zemalja krenuli migrirati prema Europi 2015. godine, s vrhuncem migriracijske krize koja se doseže 2016. godine. Osim migracijske krize, Velikoj Britaniji nije odgovarao potencijalni ulazak Turske u Europsku Uniju. Je li izlazak Velike Britanije bio doista nužan ili su oporbene strane iskoristile eksterne nepogode sigurnosti kao dobar razlog za izlazak UK iz EU, nameće se kao jedno od čestih pitanja Brexita?

Slika1:Glasovi referenduma za izlazak Velike Britanije iz Europske Unije

Izvor: BBC

Rezultati referenduma šokirali su javnost jer anketa provedena nekoliko dana prije referenduma pokazala je većinske glasove na strani ostanka Velike Britanije u Europskoj Uniji, zbog raznih špekulacija koje su se događale prije samog referenduma. Iako se očekivalo da će glasovi biti na strani Europske Unije, regijsko glasanje nije toliko iznenadilo javnost jer su se Sjeverna Irska, Škotska te London izjasnili otvorenošću prema daljnjoj suradnji sa članicama Europske Unije, gdje Škotska ukazuje kao glavni razlog korištenje Europskih kohezijskih fondova, dok je glavni razlog Sjeverne Irske za ostanak u Europskoj Uniji bio upravo izvoz koji se kreće oko 55% izvoza upravo prema članicama Europske Unije. Wales i Engleska su pokazivale euroskeptične pritiske zbog vrlo visoke nezaposlenosti u regijama te nejednake raspršenosti dohotka unutar Kraljevine, gdje se naglašava nezadovoljstvo svih djelova regije, osim metropola. Iz glasovanja je također vidljivo kako je mlađa populacija bila na strani ostanka unutar Unije, dok je starija populacija većinski bila na strani izlaska iz EU. Iz rezultata je vidljivo kako osim eksternih učinaka koji su pogodovali referendumu, ukazuje se i na ekonomske te demografske uzroke izlaska Velike Britanije iz Unije.

Izvor: Eurostat, graf rad autorice

Iz grafičkog prikaza vidljivo je kako je London, kao metropola i regija, dio Ujedinjenog Kraljevstva sa najvišim bruto domaćim proizvodom, kojeg zatim prati Jugoistočna Engleska, dok su druge regije nešto nižeg BDP-a, ali razmjerno jednakih razina BDP-a. Ovi ekonomski pokazatelji ukazuju na to da postoji nejednakost unutar regija Velike Britanije, što je navedeno kao jedan od uzroka nezadovoljstva glasača sa regionalnom Europskom politikom, ali i neadekvatnim korištenjem Europskih kohezijskih fondova, a sa karte je vidljivo da su ekonomski razvijenije regije bile sklonije ostanku u Europskoj uniji.

Referendum je donio mnogo posljedica, a prva je bila odstupanje Davida Camerona sa mjesta premijera, a vladu je preuzela Theresa May. Osim odstupanja premijera, došlo je do šoka na tržištu kapitala, gdje su vrijednosnice mnogih poduzeća strmovito pale, a Britanska je funta deprecirala za 10% prema američkom dolaru. Osim šoka na Britanskom tržištu kapitala, burzovni indeksi Njemačke, Francuske i Japana su pali do 10%, a najviše od svih igrača tržišta kapitala izgubile su banke. Objavom rezultata referenduma, Škoti su objavili potrebu za referndumom odvajanja Škotske od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva.

Brexit je donio mnogo posljedica sa sobom, ali one najznačajnije još slijede jer je službeni Brexit zakazan za 29.03.2019., a službeni pregovori Therese May sa EU počeli su 2017. godine. Od uvjeta koje Europska Unija nalaže za daljnju suradnju sa Velikom Britanijom su ostanak četiri sloboda EU, a to su mobilnost rada, kapitala, roba i usluga te se na temelju tih sloboda očekuju dva ishoda Brexita poznatih kao soft Brexit i hard Brexit. Hard brexit je pretpostavka da neće doći do kompromisa, odnosno, dvije se strane neće moći dogovoriti po pitanju kretanja čeriti sloboda, što bi moglo dovesti do barijera u trgovini između Ujedinjenog Kraljevstva i članica Europske unije, a to bi značilo postavljanje carina, tarifa ili drugih oblika restrikcija u trgovini. Soft Brexit, za razliku od hard Brexit pretpostavlja kako će doći do kompromisa i dogovora gdje se neće kršiti slobode EU, ali će se one dogovoriti i u interesu Velike Britanije.

Hoće li Velika Britanija morati ulaziti u kompromise sa članicama individualno ili će jedina odluka u konačnici biti samo službeni izlazak Velike Britanije iz EU bez drugih promjena, jest odluka zakazana za slijedeću godinu, a je li Brexit ekonomska ili politička odluka, na čitateljima je da odluče iznesenim činjenicama iz ovog članka.

---

Matea Boranić je studentica četvrte godine ekonomije na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, sa visokim interesom za ekonomsko-istraživački smjer.