2% rast BDP-a, prolaz ili pad?

Unatoč polarnim hladnoćama, DZS nas redovito početkom trećeg mjeseca vadi iz zimskog sna s objavama o rastu BDP-a u poslijednjem kvartalu prethodne godine i rezultatima za cijelu godinu. Svakao tema dostojna osvrta na blogu.

DZS je objavio kako je u četvrtom kvartalu 2017. BDP porastao za 2%, a na razini cijele godine za 2.8%. Stavljeno u kontekst, ovo je najsporija kvartalna stopa rasta od četvrtog kvartala 2015. godine, kada je BDP skočio za 1.9%, a također je ova stopa bila ispod očekivanja analitičara, jedino je CEIZ indeks EIZ-a predviđao usporavanje rasta na ove razine.

No znači li ovo "usporavanje" ozbiljan problem za Hrvatsku? Promotrimo malo brojke:

Tablica 1. - Međugodišnje stope rasta po komponentama BDP-a

Izvor: DZS, Ekonomski lab

Iz međugodišnjih stopa rasta vidi se kako je rast najviše istrpio zbog usporavanja izvoza, što je negativno djelovalo na rast (BDP=C+G+I+netX) u komponenti neto izvoza (netX) koji je u Q4-2017 iznosio -2.4%. Sve su druge komponente pozitivno doprinijele rastu, ali se javio velik problem u području investicija, naime, rast investicija je značajno usporio u odnosu na prethodne kvartale, pogotovo u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To ustvari predstavlja najveći rizik gospodarstvu i ukazuje na dugoročnu neodrživost trenutnog poslovno-administrativno-poreznog okruženja u Hrvatskoj. Ostale komponente ne pokazuju nikakve oblike stagniranja ili usporavanja, gdje je osobna potrošnja u postojanom rastu, što se poklapa s trendom rasta zaposlenosti i prosječne neto plaće u Hrvatskoj.

Iako ova tablica ne prikazuje pojedine sektore, nego samo komponente BDP-a, u stručnoj se javnosti komentirao usporeni rast industrijske proizvodnje, međutim to se isto treba staviti u kontekst. Industrijska je proizvodnja u Q4-2017. porasla za nešto malo više od 1%, ali isključivo radi povijesno visoke baze u istom razdoblju prošle godine, kada je skočila za 15%, što je bilo najviše u EU i najviše otkad DZS vodi ta mjerenja. Dakle uzrok skromnijeg rasta industrijske proizvodnje leži u neobično visokoj bazi prethodne godine, a činjenica da je proizvodnja uopće zabilježila plus nakon toliko visoke baze jedino upućuje na to da se nije radilo o balonu.

Svašta se može iščitati i iz sezonski prilagođenih brojki, dakle rezultata koje dobivamo kad maknemo sve sezonski uvjetovane utjecaje na BDP. Tek kad se te brojke sagledaju, dobivamo pravu sliku o performansama gospodarstva, jer tad gledamo samo ekonomski relevantne komponente, bez eksternih učinaka sezonalnosti poslovnog ciklusa, pa pogledajmo:

Tablica 2. - Sezonski prilagođene stope rasta BDP-a u Hrvatskoj u 2016. i 2017. godini

Izvor: DZS, Ekonomski lab

Kada se makne sezonski efekt, ispada da je 2017. ipak zabilježila ubrzanje rasta BDP-a i to u skladu s projekcijama Europske komisije, HNB-a, te za samo 0.1% sporije od proračunskih projekcija Vlade, što objašnjava najavljeni suficit opće države. Desezonirane su brojke relevantnije za mjeru zdravlja gospodarstva, ali ovi rezultati samo ukazuju na to da se ništa dramatično loše nije dogodilo, međutim, taj novčić ima dva lica, a drugo je lice da se iz ovoga vidi da nema niti značajnog napretka u ekonomiji, a o uzrocima zašto nema neću ovdje pisati iz razloga što imamo interni dogovor u USV-u da na blogu ne iznosimo političke komentare, već samo ekonomske.

Unatoč tome, bitno je locirati našu ekonomsku realnost, pa prilažem i zadnju tablicu:

Tablica 3.- Stope rasta u Q4-2017 u EU

Izvor:DZS, Eurostat, Nacionalni zavodi za statistiku, Ekonomski lab

Iz ove tablice vidimo da unatoč solidnom rastu Hrvatske, ostvarujemo i apsolutnu i relativnu divergenciju za ostatkom EU, a pogotovo za nama usporedivim gospodarstvima. Velika šteta, jer prilika za sustizanjem biti će sve manje kako trenutni ekspanzijski ciklus sazrijeva i kamate opet počnu rasti. Ima razloga za optimizam u 2018., poput fiskalne konsolidacije i rasta kreditnog ratinga zemlje, ali unatoč tome što ekonomski napredujemo u odnosu na same sebe, i dalje smo kao država među najsporijima u Europi i na to kao građani aktivno ne smijemo pristajati! Školski rečeno, moja ocjena ove objave je prolaz uz opomenu pred isključenje!