Milton Friedman - Nobelovac i borac za slobodu

Dragi čitatelji Tržišta znanja, danas vam donosim prvi članak iz rubrike "Ekonomska povijest", u kojem ću vas upoznati s mojim najdražim ekonomistom, borcem za slobodu tržišta, a kroz to i za slobodu pojedinca, te osobom čije su teorije omogućile sasvim novi pogled na ekonomski rast i razvoj, a politički savjeti iznjedrili ekonomsku politiku dviju najuspješnijih vlada na području ekonomije u novijoj povijesti svijeta (predsjednički mandat Ronalda Reagana u SAD-u, te premijerski mandat Margaret Thatcher u UK-u)

Malotko je toliko obilježio borbu za slobodu kao profesor doktor Milton Friedman kroz svoj znanstveni i predavački rad. Friedman je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1976. godine za svoj istraživački rad iz analize potrošnje, monetarne povijesti, te teorije i kompleksnosti politike stabilizacije.

Milton Friedman je uz Johna Maynarda Keynesa smatran najznačajnijim ekonomistom 20. stoljeća. Friedman je upravo poznat kao osporavatelj keynesijanskih ideja, a priča je počela kada je 1950ih godina Friedman reinterpretirao Keynesovu funkciju potrošnje. 1960ih Friedman postaje glavni osporavatelj Keynesove ekonomske politike u znanstvenim krugovima, koristeći keynesijanski jezik i ekonomiku, međutim dolazeći do drugačijih zaključaka. Friedman je teoretizirao da postoji prirodna stopa nezaposlenosti i da zaposlenost iznad te stope dovodi do ubrzanja inflacije, a kroz ovu teoriju i reinterpretaciju Phillipsove krivulje, opisao je i predvidio pojavu koje je kasnije nazvana "stagflacija" (stagnation+inflation) i empirijski je dokazana.

Friedman je bio ekonomski savjetnik predsjednika SAD-a Ronalda Reagana, te predsjednice vlade Ujedinjenog Kraljevstva Margaret Thatcher. Njegova je polit-ekonomska teorija naglašavala vrednote slobodnog tržišta s minimalnom intervencijom države u gospodarstvo.

Friedmanova knjiga "Kapitalizam i sloboda (1962)" zagovara slobodarske ideje koje je suvremeno društvo postepeno primijenilo u praksi, poput dobrovoljne profesionalizirane vojske i plutajućih valutnih tečajeva, ali i neke ideje koje još uvijek društvo nije smoglo hrabrosti prihvatiti, poput ukidanje medicinskih licenci, negativni porez na dohodak (iako se sada ta ideja razmatra kao mogućnost u Europi u vidu univerzalnog bazičnog dohotka) i vaučerizacija školstva.

Ugledni časopis "The Economist" Miltona Friedmana je nazvao "najutjecajnijim ekonomistom druge polovice 20. stoljeća, a možda i čitavog stoljeća". Iz tih razloga, smatram da je vrijedno upoznati se s radom dr. Friedmana , a za kraj prilažem videosnimke najzanimljivijih predavanja i rasprava dr. Friedmana. Uživajte!

Milton Friedman - Mit o Robinu Hoodu

Milton Friedman - O legalizaciji droge

Milton Friedman - Odgovornost prema siromašnima

Milton Friedman + Thomas Sowell - Korijeni socijalne države

---

NAPOMENA

Sadržaj koji je objavljen ne predstavlja ideološku pristranost bloga "Tržište znanja" prema neoliberalizmu, u rubrici "Ekonomska povijest" približiti ćemo stajališta i drugih ekonomskih struja. Videosnimke su podijeljene sa YouTube-a gdje su javno dostupne i pripadaju njihovim vlasnicima, a ne blogu "Tržište znanja".