Burzovni krah koji to nije - što se desilo?

Jučer smo svjedočili naglom padu na američkim burzama, indeksi S&P500, Dow Jones, NASDAQ i drugi indeksi pali su za oko 6% u jednom danu, što je najveći dnevni pad unazad 6 godina. Ovaj događaj šokirao je poslovni svijet, ali i širu javnost. Mediji su odmah počeli špekulirati o novoj recesiji, krizi koja će nas ovoga puta dotući do koljena, uglavnom, kataklizma je počela, pa evo čak je i CROBEX potonuo za 2.5%... Sve do danas ujutro kada vidimo stabilan i postojan oporavak svih indeksa.

nasdaq

dowjns

snp500

I uistinu, kad gledamo sve druge gospodarske pokazatelje, ispada da nema nikakvih ozbiljnih strukturnih mana koje bi uzrokovale dugoročnu nestabilnost i odvukle svijet u recesiju. 2008. nam ne kuca na vrata, ipak se čini. Ova burzovna štucavica vjerojatno je reakcija na to da je Jerome Powell preuzeo kormilo Feda, a njegovim dolaskom očekuje se ubrzanje dinamike rasta kamata na tržištu, odnosno politika kontinuiteta naslijeđena od odlične Yanet Yellen, koja je prema brojkama ostvarenim za njenog mandata jedna od najuspješnijih guvernera Feda u novijoj povijesti. Yellen je vodila politiku postepenog povećanja kamata, a isto se očekuje od Powella, međutim s obzirom na jučer demonstriranu osjetljivost burze na očekivanja o rastu kamata, postoje realne šanse da tržište pritisne centralne bankare (Ne samo Powella, već i Marija Draghija iz ECB-a) na nastavak politike niskih kamata i jeftinog novca. Monetarna politika mora kombinirati tri stvari, a to je maksimalna zaposlenost, stabilnost cijena (niska inflacija), te umjerene kamate. Kompleksnost monetarne politike javlja se upravo ovdje, jer centralne banke kamatnom politikom mogu obuzdavati inflaciju, međutim paralelno s time, kao što smo vidjeli jučer, ugrožavaju gospodarski rast (dakle i zaposlenost). Powellu će na leđa pasti zadatak određivanja prave razine kamata koja će kombinirati visoke stope rasta gospodarstva i obuzdavanje inflacije, a kao što smo vidjeli, to nije nimalo jednostavno pitanje.

I Bitcoin se tresao zajedno s burzom, što je logično, jer veće kamate znače manja sklonost riziku i veće prinose na štednju, ali već danas gledamo u vrlo značajan oporavak na crypto-tržištu.

A gdje je Hrvatska u ovoj priči? CROBEX se srušio za 2.38% jučer, ali danas se vraća na staze rasta, iako skromnije od američkih indeksa, međutim u odnosu na američke indekse, pao je puno manje, tako da relativno gledano, dinamika oporavka od šoka je podjednaka. Što se tiče naših prinosa na obveznice, oni padaju i na povijesno su niskim razinama, što znači da za nas unatoč globalnom rastu kamata, ima još značajnog prostora za smanjenje rizika zemlje i kamatnog pritiska. Stabilnost i održivost javnih financija čini se nije ugrožena promjenama na svjetskom tržištu. Evo i grafa:

Ovo je možda trenutno najbolji pokazatelj da se Hrvatska u ekonomskom smislu giba u pravom smjeru, a kroz kamatni mehanizam, izravno se odražava na standard građana. Stoga ne čudi da je poslovni optimizam u porastu. Ovakvi trendovi bi se mogli nastaviti u Hrvatskoj, ako upravo dokazana tržišna osjetljivost na rast kamata uspori restriktivni karakter Fedove recentne monetarne politike. Sudeći prema indeksu poslovnog optimizma, za hrvatsku u srednjem roku nema straha ni od recesije ni od usporavanja rasta, ako se fiskalna disciplina održi.

Indeks poslovnog optimizma, Izvor: EK, DG ECFIN

Ukratko, jučerašnji šokovi neće izazvati recesiju, nego su samo korekcija i prilagodba na nove okolnosti u inače najzdravijoj globalnoj gospodarskoj krvnoj slici u povijesti, prema svim značajnim parametrima.

---

NAPOMENA!

Ovaj članak nije investicijski savjet, nego samo razmatranje i komentar aktualnih događaja u svrhu publicistike i edukacije, a stavovi izraženi pripadaju autoru!