Stvarni razmjer divergencije u Hrvatskim županijama

Skoro svakodnevno, kroz vijesti i poznanstava, svima postaje jasno da su određena područja Hrvatske napuštena od strane vlade i politike, osim u predizborno vrijeme. Tada, zbog skupljana političkih poena, državni vrh odlazi u ta područja i ljudima koji žive u puno nižem standardu od onoga u Gradu Zagrebu daju svakojaka obećanja poput onih da će Slavonija biti žitnica Europe ili da će državne investicije i razvitak infrastrukture magično pridonijeti da postanu konkurenti, pritom zanemarujući prave razloge lošeg stanja. Ili se možda nadaju da će Kohezijski fond ili Europski fond za regionalni razvoj sam obnoviti ta područja bez aktivnog uplitanja vlasti i njihove pažnje?

Otvaraju se nadvožnjaci, mostovi, prilaze ceste, postavljaju razno razni kameni temeljci, a razvitak unatoč tome izostaje s tih područja. Ljudi mogu podnijeti samo toliko neispunjenih obećanja prije nego što se počnu osjećati zaboravljeno, razočarano, tužno i ljuto. Tada glasanje nogama započinje, a ta pojava sve više pridonosi negativnim trendovima radne snage i profesionalnog kadra u tim područjima. Upravo je takav kadar najpotrebniji kako bi se postigle promjene i dugoročno stavilo ta područja na stabilan put rasta i razvoja.

Vlast bi to trebala primijetiti. Globalna je ekonomska kriza otkrila sve strukturne mane hrvatskog gospodarstva i njegovog pretkriznog rasta utemeljenog na vanjskom dugu i nekokurentnost na europskoj razini.

A koja su to područja? Koje regije i županije RH su bile najviše pogođene krizom? Koje su se prve oporavile, a koje su upale u stagnaciju? Nažalost, posljednji dostupni podaci o nominalnom BDP-u per capita u kunama po županijama RH odnose se na 2014. godinu, a izdani su tek početkom 2017. Morat ćemo se zadovoljiti s njima i pogledati postoji li divergencija, ili pak konvergencija, između županija i regija RH.

Prvo ćemo promotriti i usporediti ekonomsku dinamiku Grada Zagreba i prosječnih vrijednosti u tri ekonomsko-geografsko-povijesne regije (Istočna Hrvatska, Središnja Hrvatska i Jadranska Hrvatska) kako bi identificirali regiju koja najviše zaostaje.

Prvu regiju čine županije koje se nalaze u središnjoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno županije koje se nalaze blizu Grada Zagreba. To su: Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska, Koprivničko-križevačka, Bjelovarsko-bilogorska, Sisačko-moslavačka, Zagrebačka i Karlovačka županija. U sljedeću skupinu (regiju), koja se nalazi na istoku RH, pripadaju: Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska i Vukovarsko-srijemska županija. Posljednju skupinu županija čine županije Jadranske Hrvatske. Istarska, Primorsko-goranska, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija.

Istočna Hrvatska je najslabije razvijena regija i na početku vremenskog niza u 2000. godini, a i na kraju 2014. godine. Grad Zagreb je daleko ispred ostatka Hrvatske. Pogledom na graf i tablicu očigledan je proces divergencije. U 2000. godini BDP per capita Grada Zagreba je veći za 28.780 kn od BDP-a u Jadranskoj Hrvatskoj i veći za 39.357 kn od BDP-a u Istočnoj Hrvatskoj. BDP per capita u Gradu Zagrebu tada je bio za više od 44 postotna poena veći od onog u Jadranskoj Hrvatskoj (najrazvijenijoj regiji).

Tada je došla kriza. Udarila je naglo u 2009. godini kada je Središnja Hrvatska pretrpjela najmanji pad BDP-a, ali je u kasnijim godinama značajniji oporavak izostao. Grad Zagreb se prvi oporavio i imao rast BDP-a već u 2010. godini, ali potom je BDP per capita stagnirao. Jadranska Hrvatska je imala pad BDP-a per capita, onda se počela oporavljati, prvo osjetivši rast u 2011.godini, a zatim je oporavak izostao te je započela stagnacija. Istočna Hrvatska osjetila je najjači udar ekonomske krize. Od tada je kretanje BDP-a per capita prilično volatilno s nekim godinama rasta, a nekima pada BDP-a per capita. Najvišu prosječnu godišnju stopu rasta BDP-a per capita, kroz cijeli vremenski niz, imao je Grad Zagreb (4,72%), dok je najnižu imala Središnja Hrvatska (3,57%). To je bila tek nešto manja stopa rasta od one u Istočnoj Hrvatskoj (3,60%), dok je Jadranska Hrvatska imala nešto veću prosječnu stopu rasta BDP-a per capita (4,43%). Do 2014. godine dolazi do promjene razine BDP-a per capita, ali Grad Zagreb je čak i povećao razliku na 46 postotna poena. Središnja i Istočna Hrvatska imaju zamjetno niže stope rasta BDP-a per capita u pretkriznim godinama od onih u Gradu Zagrebu. Jadranska Hrvatska ima samo nešto manji prosječni rast BDP-a per capita u tim godinama, ali zbog kumulativnog efekta razlika se povećala. Grad Zagreb je odjurio naprijed i iza sebe ostavio ostatak Hrvatske.

Sada kada smo ustanovili koja regija je najmanje razvijena i pokazali proces divergencije između Grada Zagreb i ostatka Hrvatske, vidjet ćemo koja županija je najviše zaostala. Logično je za pretpostaviti da se vjerojatno ona nalazi u Istočnoj Hrvatskoj. Pogledom na podatke to se i lagano pokaže točnim. Virovitičko-podravska županija je najmanje razvijena u RH s BDP-om p/c od 43,144 kn. Slijede Brodsko-posavska (43,191 kn), Požeško-slavonska (44,458 kn) i Vukovarsko-srijemska (44,993 kn). Divergencija..... i Brodsko-posavsku, najsiromašniju u Hrvatskoj od 2005. do 2014. godine, kada joj je tu titulu oduzela Virovitičko-podravska. Divergencija tih županija od Grada Zagreba je isto lagano izvediva iz statističkih podataka. Kako bi vam to predočio usporedit ćemo Grad Zagreb kao najrazvijeniju županiju i Brodsko-posavsku, najsiromašniju u Hrvatskoj.

Ovaj graf ukazuje na sve veću razliku između Grada Zagreba i Brodsko-posavske županije. Vidljivo je da nema ni znakova promjene nabolje u posljednjim godinama vremenske serije. Za usporedbu, Grad Zagreb ima za 40.000 kn veći BDP po stanovniku od Primorsko-goranske i Istarske županije (druge i treće najrazvijenije županije u RH), a čak 90.000 kn veći od Brodsko-posavske županije.

U kretanjima BDP-a per capita očito je da dolazi do divergencije na razini cijele Republike Hrvatske. Ako se ovakvi divergencijski trendovi nastave, Hrvatska će se nalaziti u sve većim problemima jer se rast i razvoj koncentrirao poglavito u Gradu Zagrebu, a državna vlast kao da to ne smatra zabrinjavajućim ili, još gore, uopće ne primjećuje divergencijske trendove unutar Hrvatske. Takav trend dovest će do sve većeg, a možda i nepopravljivih problema izvan Grada Zagreba. Glasanje nogama će se samo povećati, demografska situacija u potpunosti uništiti odlaskom mladih u Zagreb ili izvan Hrvatske. Treba inzistirati na uvođenju programa za takva područja kojima će se ciljati na njihov oporavak i stabilnost. Primjerice, povećavanjem mogućnosti za mlade, kako lakšim pronalaskom posla, tako i širim uvođenjem programa i stipendija usmjerenima k povratku mladih u ta područja te poreznim olakšicama za otvaranje novih radnih mjesta i pokretanje proizvodnje ili uslužnih djelatnosti proporcionalno s dodanom vrijednošću tih djelatnosti. Budući da vlast ne poduzima korake kako bi poboljšala tu situaciju, moramo se upitati ima li uopće nade za ta područja?

Moje je mišljenje da ne treba gubiti nadu, jer konvergencijska kretanja ili barem stagniranje u razlici prema Gradu Zagrebu je moguće. To možemo vidjeti kroz primjere nekih županija, poput: Istarske, Primorsko-goranske, Šibensko-kninske ili Međimurske županije. Pa i nekih drugih, ali vremenska serija je prekratka kako bi se dao neki objektivni zaključak. Navedenim županijama konvergencija je bila moguća više zbog manjka rasta u Gradu Zagrebu (koje će u budućnosti vjerojatno opet početi rasti brže od ostatka Hrvatske) nego zbog njihovog velikog napretka.

Dodatna istraživanja i veći napor usmjeren ka prikupljanju i obradi novijih podataka je potreban. Podaci o realnom BDP-u per capita korigiranom za razlike u cijenama uopće nisu javno dostupni ili ne postoje, a oni bi kvalitetnije oslikali situaciju.

---

O autoru:

Viktor Vukelić je student četvrte godine ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Posebne interese pronalazi u makroekonomiji i ekonomskoj politici. Viktor je naš prvi vanjski suradnik na blogu "Tržište znanja", želimo mu dobrodošlicu i još mnogo uspješnih članaka!